Podijeli

crkva1

Župa Svetoga Križa u Gružu najmlađa je župa gradskog područja. Osnovao ju je dubrovački biskup dr. Severin Pernek Dekretom koji je stupio na snagu dana 24. ožujka 1968. godine.

Gruz_nekadaGruž znači raskrižje (“crux”), gdje su se križali morski i kopneni putovi. Tim se imenom nazivalo područje kako sa sjeverne, tako i s južne strane gruške uvale. U Gružu je nekoć bilo brodogradilište (1526.), skladište soli i teretna luka. Austrija je potkraj 19. st. uspostavila željezničku prugu, koja je povezivala Dubrovnik s unutrašnjošću, a kolodvor je bio u Gružu, odakle je vozio električni tramvaj do uvale Lapad i do Pila.

Hotel_PetkaDanas nema više željezničke pruge, nema električnog tramvaja, nema više ni teretne luke, ni lučkih skladišta. Sve je podređeno trgovačko-turističkom gospodarenju. Ostala je samo luka za putničke brodove s marinom i vezovima za privatne brodice.

GruzGruž je poluotok okružen gruškim kanalom i rijekom Omblom.
Kako bi se Grad približio Primorju, te otvorio prema prostoru Mokošice i Zatona, izgrađen je most preko rijeke Omble. Nazvan je po prvom predsjedniku Republike Hrvatske, a pušten je u promet početkom srpnja 2001. g.

Gruz_-_prema_sjeverozapaduGranica župe sv. Križa prema župi sv. Petra na Boninovu ide ulicom S.S. Kranjčevića i Čilipskom. Prema Mokošici granica je iza Kantafiga, te iznad Nuncijate, a prema župi sv. Mihajla granica ide morskom uvalom.

Novoosnovana župa povjerena je Hrvatskoj dominikanskoj provinciji Naviještenja Blažene Djevice Marije. Ugovor između biskupa Ordinarija dubrovačke biskupije i Hrvatske dominikanske provincije potpisali su dr. Severin Pernek, biskup dubrovački i fr. Drago Kolimbatović, dominikanski provincijal.

Gruz_-_unutrasnjost_crkveNovoosnovana župa Svetoga Križa u Gružu nastala je diobom župe Svetoga Mihajla GRUŽ-LAPAD. Oba ta dijela dotadašnje župe naglo su se širila i broj vjernika neprestano se povećavao. Dvadesetak godina prije osnivanja ove župe vjernici su sve manje odlazili u svoju župnu crkvu Sv. Mihajla na Lapadu, a sve više su dolazili na svetu misu u dominikansku samostansku crkvu Svetoga Križa. Cijelo to vrijeme u samostanskoj crkvi držao se vjeronauk za prvopričesnike i krizmanike. Tako se pastoralna djelatnost dotadašnje župe na ova dva područja počela zasebno obavljati. Gruž je sve više izrastao u jednu cjelinu.

mapa_zupa

U Dekretu o osnutku nove župe piše i ovo: "Iskustvo posljednjih godina jasno ukazuje na to, da je za uspješnu pastorizaciju tih vjernika, t. j. za njihovo uspješno duhovno uzgajanje i izgrađivanje te za stvarno unapređivanje njihova vjerskog života, neophodno nužno osnovati u predjelu Gruž zasebnu župu s vlastitim pastirom, vlastitom župskom crkvom, vlastitim župskim strukturama i vlastitom cjelovitom župskom djelatnošću."

Crkva_prije_rusenja_bombama_SaveznikaBiskup dr Severin Pernek u Dekretu piše o "Župnoj crkvi: "...Istom redovnom vlašću...samostansku crkvu Otaca Dominikanaca u Gružu, t. j. crkvu sv. Križa, s predjelom koji je označen gore navedenim granicama, podižem na rang župske crkve i kao takvu je ustanovljujem - in Ecclesiam parochialem erigo et constituo - u smislu kanonskih propisa i sa svim pravnim učincima."

Crkva_prije_rusenja_bombama_Saveznika_2Prvim župnikom imenovan je fr. Vinko Šesnić. U samostanu su tada živjeli fr. Zlatan Plenković i fr. Dobroslav Ljubić. Potonji je imenovan župnim vikarom. Sva trojica su pod vodstvom župnika marljivo radili u novoosnovanoj župi nastojeći je pastoralno i administrativno što prije postaviti na noge. U nekim stvarima pomagali su im braća iz gradskog samostana i dominikanski novaci, (ovi su prikupljali podatke župljana za Župnu kartoteku).

Župa je uz župnika uvijek imala po jednog službenog vikara. Ponekad i dvojicu. Ponekad uz njih dvojicu u samostanu je bio jedan ili dva fratra koji su uvijek zajedno radili u župnom pastoralu.

Već petnaestak godina župa se brojem vjernika zaustavila na otprilike pet tisuća. Građevinski tereni su iscrpljeni. Čini se da župa postaje sve "starija". Broj vjernika koji pohađaju crkvu blago se povećava. Ovom župom do sada je upravljalo devet župnika, članova ovog dominikanskog samostana. Župničku službu vršili su ovim redom:

Fr. Vinko Sesnić - od 24. ožujka 1968. do 5. prosinca 1971.

Fr. Hinko Kraljević - 5. prosinca 1971.-23. veljače 1975.

Fr. Marinko Zadro - 23. veljače 1975 - (?) listopada 1978.

Fr. Albert Drpić - od (?) listopada 1978. do 12. ožujka 1980.

Fr. Pero Jurič - dekret od 12. ožujka 1980. - 29. rujna 1985.

Fr. Drago Kolimbatović - 29. rujna 1985. - 18. rujna 1988.

Fr. Mario Marinov - 18. rujna 1988. - 12. travnja 1993.

Fr. Ante Kovačević - od 12. travnja 1993. - 13. rujna 2008.

Fr. Mihael Mario Tolj - od 13. rujna 2008.

Drago nam je prisjetiti se da je u Gruškoj luci, ispred crkve sv. Križa, papa Ivan Pavao II. slavio sv. Misu sa 70 tisuća vjernika, prilikom trećeg pohoda Hrvatskoj - 6. lipnja 2003. g. Tom je zgodom Papa proglasio blaženom Mariju Propetog Petković iz Blata/Korčula, utemeljiteljicu Družbe sestara "Kćeri Milosrđa".

Statistički podaci iz župnog pastorala:

Od osnutka župe 1968. pa do konca 2010. godine u župi je bilo:

2.366 krštenja

702 vjenčanja

970 umrlih sa crkvenim sprovodom.

2.338 prvopričesnika

1.811 krizmanika.

Druge crkve i kapele na području župe:

sv. Nikola od Škara na Kantafigu je zavjetna crkva koja je sagrađena od bratovštine brodograditelja 1527. g. na mjestu starije crkve sv. Nikole iz 1286. g. Prilikom porinuća broda u njoj bi se služile mise.

Gospa Nuncijata iz 1349.g. nalazi se poviše Gruške uvale. Prigrađena joj je u 19. st. crkva Gospe Lurdske. U novije vrijeme oko crkvice nastalo je naselje koje je po crkvici nazvano Nuncijata.

Javne i privatne kapele na području župe:

sv. Antun na Kantafigu (napuštena, vl. Hrtica/Šoletić),

sv. M. Magdalena uz dvorac Natali na Manči,

sv. Vlaho i sv. Ivan Krstitelj na taraci dvorca Gundulića,

crkvica B.D.M uz dvorac Bona (prije sv.Mihajla na Mulu),

Velika Gospa na taraci dvorca Gradić/Sorgo,

kapelica u vrtu vile Vujić,

kapelica put Konala, uz kuću obitelji Srinčić.